|
 Otok Lošinj ima blažu suptropsko-mediteransku klimu. Onih najvećih vrućina koje ljeti vladaju na kontinentu tu gotovo i nema, kao ni najvećih kontinentalnih hladnoća. U toku stotinu godina zabilježeno je da je temperatura pala na -4°C svega tri puta, dok su prosječno najniže temperature u veljači oko 5°C.
Klima otoka je određena njegovim položajem (44° 43' i 44° 28,5' sjeverne širine te 14° 28,5' i 14° 32,5' istočne zemljopisne širine), ima karakteristike suptropsko-mediteranskog područja s naglašenim maritimnim osobinama, pogodna je za boravak u vanjskom prostoru tijekom cijele godine. Svojim karakteristikama ova klima djeluje pogodno na sluznicu dišnih putova.
Godišnji prosjek temperature zraka iznosi 14,4°C, maksimum je u srpnju (24°C-30°C), a minimum u veljači (6,5°C-7,5°C). S godišnjom prosječnom insolacijom od oko 2 580 sati i izrazito niskom naoblakom Lošinj se ubraja među najsunčanije predjele Europe. Tradicionalno visoka osunčanost pokazuje povoljan učinak kod nekih bolesti kože.
Vlažnost zraka je optimalna, a njen godišnji prosjek iznosi 72%. Čistoća zraka je izvanredna, ima nizak stupanj aerozagađenja i nedostatak agresivnijih alergena. U zraku nalazimo i kombinaciju peludi i spora (aeroplankton) biljnog pokrivača otoka što je veoma bitno za alergičare, uz to povoljno djeluje i prirodni morski aerosol (osnovni sastav mu je kuhinjska sol) kojeg također nalazimo u zraku. Koncentracija morskog aerosola ovisi o količini koja se nalazi u moru, primjerice prosjek koncentracije u Jadranu iznosi oko 3,7%.
 Razlika između prosječnih godišnjih maksimalnih i minimalnih temperatura zraka vrlo malo se mijenja od mjeseca do mjeseca, pa je i to jedan od dokaza djelotvornosti lošinjske klime. Odnos između vlažnosti i temperature zraka, kao i brzine vjetra, važna je bio-klimatološka karakteristika, koja pokazuje da je klima Lošinja korisna za zdravlje organizma tokom cijele godine.
 U tako blagoj klimi na lošinjskom otočnom prostoru trajno je zelena vegetacija. Malološinjanin prof. Ambroz Haračić osnovao je 1880. Meteorološku stanicu i 17 godina je vodio proučavajući lošinjsku klimu. On je naučno utvrdio da se na otoku Lošinju susreću dvije flore - istarska i dalmatinska. Zato u bujnoj lošinjskoj klimi ima limuna, naranči, mandarinki, smokava, maslina, badema, rogača i japanskih kaki, indijskih smokava, američkih agava i aloja, palmi, magnolija, mirte, jasmina i mimoze, oleandra, jela, omorika, borova i pinija, čempresa, cedrova, pa i sekvoja, lovora, crnike i planike, kadulje, ružmarina i drugog aromatičnog bilja.
I danas, u eri industrijske ekspanzije, Lošinj svojom bujnom vegetacijom, blagom klimom i vrlo povoljnom insolacijom, ugodnim plažama, čistim i bistrim morem, kao i izrazito niskim stupnjem zagađenja i povoljnim sastavom aeroplanktona, predstavlja jedan od najprivlačnijih otoka na Jadranu.
Srednje temperature zraka u °C
| Siječanj |
Veljača |
Ožujak |
Travanj |
Svibanj |
Lipanj |
| 7.5 |
7,6 |
9,8 |
13,7 |
17,7 |
21,8 |
 |
| Srpanj |
Kolovoz |
Rujan |
Listopad |
Studeni |
Prosinac |
| 24,6 |
24,3 |
21,3 |
16,1 |
12,1 |
9,3 |
Srednje temperature mora u °C
| Siječanj |
Veljača |
Ožujak |
Travanj |
Svibanj |
Lipanj |
| 12 |
12 |
12 |
14 |
17 |
21 |
|
| Srpanj |
Kolovoz |
Rujan |
Listopad |
Studeni |
Prosinac |
| 23 |
24 |
21 |
19 |
16 |
14 |
Ljekoviti otok i idealno mjesto za oporavak
 Ljekovitost lošinjske klime uočili su već krajem prošlog stoljeća poznati austrijski medicinski stručnjaci i počeli otok naučno istraživati. Već 1885. stigao je u Mali Lošinj prvi bolesnik na klimatsko liječenje, koje je vrlo uspjelo. Tada u Lošinj stižu mnoge poznate ličnosti i tu grade svoje vile i zimovnike. Uz njih niče i čitav niz hotela i privatnih sanatorija, gdje se liječe bolesnici s kroničnim bolestima dišnih organa, pa već 1892. Mali i Veli Lošinj postaju klimatska lječilišta. U oba mjesta počeo se intenzivno razvijati turizam. Nadvojvoda Karl Stefan Habsburg dao je izgraditi u Velom Lošinju dvorac i urediti perivoj.
 Više informacija: Zdravstveni turizam
|
